Leptir © by Miroslaw Swietek
utorak, 13. travnja 2010.
Kukci i kapljice vode
Ako ste uživali u fotografijama kapljica znati ćete cijeniti i ovu seriju fotografija kukaca "okupanih" jutarnjim kapljicama vode:
utorak, 6. travnja 2010.
Voda iz zraka?
Prije par dana sam poznaniku objašnjavao (prilično neuspješno) kako tvrdnja "vlažnost zraka je 50%" ne znači da je 50% zraka - H2O. Kad bi to bila istina - onda problem pitke vode ne bi postojao. Praktički bi bili okruženi vodom, vodu bi dobijali iz zraka kojeg udišemo.
U stvari - radi se o malo nespretnom načinu izražavanja količine vode u zraku (o tome drugom prilikom). No, pitanje - Zašto ne koristimo tu vodu koja se nalazi u zraku? uopće nije tako besmisleno. Čak i u pustinjama vlažnost zraka zna biti nezanemariva. Na primjer, u pustinji Nagev u Izraelu je prosječna relativna vlažnost oko 64%. Pitanje je, dakle, zašto ne postoji tehnologija koja to čini?
Zanemarimo li činjenicu da mi indirektno već koristimo vodu iz zraka (rijeke i jezera nisu ništa drugo nego sakupljena kišnica, a kišnica nije ništa drugo nego voda iz zraka). Međutim, direktno dobijanje vode iz zraka se može dobiti, ali još uvijek nije komercijalno iskorišteno. Postupak se bazira na dva jednostavna principa:
U stvari - radi se o malo nespretnom načinu izražavanja količine vode u zraku (o tome drugom prilikom). No, pitanje - Zašto ne koristimo tu vodu koja se nalazi u zraku? uopće nije tako besmisleno. Čak i u pustinjama vlažnost zraka zna biti nezanemariva. Na primjer, u pustinji Nagev u Izraelu je prosječna relativna vlažnost oko 64%. Pitanje je, dakle, zašto ne postoji tehnologija koja to čini?
Zanemarimo li činjenicu da mi indirektno već koristimo vodu iz zraka (rijeke i jezera nisu ništa drugo nego sakupljena kišnica, a kišnica nije ništa drugo nego voda iz zraka). Međutim, direktno dobijanje vode iz zraka se može dobiti, ali još uvijek nije komercijalno iskorišteno. Postupak se bazira na dva jednostavna principa:
- Hladniji zrak zadržava manje vode. Dakle, hlađenjem zraka se višak vode kondenzira. To je ono što se dešava s vodom koja isparuje na tlu - s toplim zrakom odlazi u više slojeve atmosfere gdje se hladi. Voda se kondenzira i nastaju oblaci.
- Postoje kemikalije koje mogu zadržati/prikupiti vodu iz zraka, a onda se određenim postupcima ta voda može izdvojiti.
Kombinacijom te dvije tehnike se može dobiti pitka voda iz zraka. Istina, pitka voda drukčijih karakteristika od one koju dobijamo iz vodovoda. Tako dobijena voda nema kamenca (dakle - nije tvrda).
Tehnologija postoji, a neki tvrde da je i prilično jeftina. Naravno, jeftina je u određenim okolnostima - ukoliko živite uz izvor, izvlačiti vodu iz zraka se ne isplati. No, živite li u pustinji ili uz zagađeno jezero - možda se isplati (ili jednostavno nemate izbora).
petak, 19. ožujka 2010.
Pročišćivači vode na sunce
Postoje jednostavne alternative kao sterilizacija izlaganjem suncu ili filtriranje.
Postoji još jedna alternativa koja ponekad nije najjeftiniija, ali riješava problem nedostatka energije. A to je da se vode pročišćava koristeći sunčanu energiju za generiranje potrebne struje. Upravo to čine proizvodi jedne američke tvrtke koja ih je odlučila donirati stanovnicima zemljotresom pogođenog Haitija.
Tko zna hoće li takvi proizvodi zaživjeti u praksi kod nas? Nekako ne vjerujem u masovno korištenje jer struja ipak nije drastično skupa. Međutim u objektima koji su daleko od civilizacije (planinarski domovi, meteorološke postaje, ...) - tko zna?
ponedjeljak, 15. ožujka 2010.
Pitka voda
Nekoliko zanimljivih podataka o pitkoj vodi...
Pitka voda je nevjerojatno rijetka roba. Očito, slane vode ima u izobilju - naš je planet većim dijelom pokriven morima i oceanima. Za razliku od njih, samo 2.5 posto Zemljine vodene površine je prekriveno slatkom vodom. Od tih 2.5 posto, dvije trećine se nalazi u ledenjacima i Zemljinim polovima gdje ostaju tisućljećima ili se otapaju i odlaze u oceane. Od ostatka - dvije trećine se izgube isparavanjem ili ih iskorištavaju biljke.
Od preostalih 41,000 kubičnih kilometara vode koji su potencijalno iskoristivi - jedna petina se nalazi u područjima koja su teško dostupna i ne mogu se iskoristiti.
Ostaje nam, dakle, 33,000 kubičnih kilometara vode. Ali tri četvrtine te vode dolazi u obliku monsuna ili kišnih razdoblja. Dakle, nisu konstantni izvori vode, nego dolaze u vrijeme kad je ionako ima previše.
Da rezimiram: Pitka voda je rijetka roba (koliko god koliko nam se činilo da je imamo u neograničenim količinama), a trošimo ju u velikim količinama.
Pitka voda je nevjerojatno rijetka roba. Očito, slane vode ima u izobilju - naš je planet većim dijelom pokriven morima i oceanima. Za razliku od njih, samo 2.5 posto Zemljine vodene površine je prekriveno slatkom vodom. Od tih 2.5 posto, dvije trećine se nalazi u ledenjacima i Zemljinim polovima gdje ostaju tisućljećima ili se otapaju i odlaze u oceane. Od ostatka - dvije trećine se izgube isparavanjem ili ih iskorištavaju biljke.
Od preostalih 41,000 kubičnih kilometara vode koji su potencijalno iskoristivi - jedna petina se nalazi u područjima koja su teško dostupna i ne mogu se iskoristiti.
Ostaje nam, dakle, 33,000 kubičnih kilometara vode. Ali tri četvrtine te vode dolazi u obliku monsuna ili kišnih razdoblja. Dakle, nisu konstantni izvori vode, nego dolaze u vrijeme kad je ionako ima previše.
Da rezimiram: Pitka voda je rijetka roba (koliko god koliko nam se činilo da je imamo u neograničenim količinama), a trošimo ju u velikim količinama.
nedjelja, 7. ožujka 2010.
Fotografije kapljica
Ako uživate u vodi (bilo to u gastronomskom ili estetskom smislu :), onda ćete svakako uživati i u ovoj galeriji fotografija koju sam prije neki dan otkrio na Flickru:
© by ViaMoi
© by Franco
© by Christian Demma
Svakako pogledajte cijelu galeriju fotografija:
četvrtak, 7. siječnja 2010.
Bundandoonci i flaširana voda
Pisao sam već o problemu flaširane vode, a evo još jedna zanimljivost. Australski gradić Bundanoon je odlučio zabraniti prodaju vode u plastičnim bocama.
U prethodnom postu sam pisao o problemu cijene. Građanima Bundandoon (Bundandooncima :-) nije toliko problem cijena koliko ekološke posljedice. Naime, svu tu plastiku treba proizvesti, sakupiti smeće i spremiti na deponij. Puno posla i puno smeća.
Samo bih napomenuo da ja nisam nužno protiv vode u plastičnim bocama. Niti sam za to da se one kategorički zabrane, ali mislim da bismo se svi trebali barem zamisliti nad ekološkim posljedicama pretjeranog korištenja. To što, s vremena na vrijeme, kupimo bocu vode da se osvježimo nije nužno kraj svijeta. Ali, kad pretjeramo...
U prethodnom postu sam pisao o problemu cijene. Građanima Bundandoon (Bundandooncima :-) nije toliko problem cijena koliko ekološke posljedice. Naime, svu tu plastiku treba proizvesti, sakupiti smeće i spremiti na deponij. Puno posla i puno smeća.
Samo bih napomenuo da ja nisam nužno protiv vode u plastičnim bocama. Niti sam za to da se one kategorički zabrane, ali mislim da bismo se svi trebali barem zamisliti nad ekološkim posljedicama pretjeranog korištenja. To što, s vremena na vrijeme, kupimo bocu vode da se osvježimo nije nužno kraj svijeta. Ali, kad pretjeramo...
petak, 18. prosinca 2009.
Gorbačov o vodi
Voda, kao religija i ideologija, ima moć da pomakne milijune ljudi. Od prvih civilizacija, ljudi se naseljavaju blizu vode. Ljudi se sele kad vode više nema. Ljudi se sele kad je ima previše. Ljudi se sele s vodom. Pišu, pjevaju, plešu i sanjaju o vodi. Ratuju zbog vode. I, svi ti ljudi, svugdje i svakodnevno - trebaju vodu.Mikhail Gorbačov, 2000.
ponedjeljak, 14. prosinca 2009.
Bubrežni/žućni kamenac i tvrda voda
Jedan od mitova koji se često ponavlja je priča o povezanosti između tvrdoće vode i bubrežnih kamenaca. Istina, tvrda voda ima više kamenca i istina je da bubrežni kamenci imaju veze s tim kamencem (urolitijaza).
No, treba kazati kako voda nije jedini izvor kalcija. Od prosječne dnevne količine kalcija i magnezija koje unesemo u naše tijelo - tek 5-20% dobijamo iz vode. Oni koji imaju problema s kamencem - pijući meku vodu neće izbjeći kalcij. Drugo što treba napomenuti je da kalcij najčešće nije opasan. Upravo suprotno - kalcij je je nužan za razvoj ljudskog tijela. Problem bubrežnog kamenca treba riješavati na neki drugi način.
Epidemiološka istraživanja nisu pokazala ikakvu vezu između tvrdoće vode i učestalosti bubrežnih kamenaca. Govorimo, naravno, o vodi čija tvrdoća je u dozvoljenom rasponu. Dakle, o vodi koju dobijamo iz javnog vodovoda.
Otkriveno je, na primjer, da učestalost bubrežnih kamenaca i tvrdoće vode ne postoji. Jedna studija je otkrila da postoji veza između omjera kamenca i magnezija u vodi i bubrežnih kamenaca. Nije toliko važno koliko je voda tvrda nego koliki je odnos otopljenog magnezija u odnosu na otopljeni kamenac. Čak i manje tvrda voda u kojoj je manje magnezija se pokazala kao opasnija za bolesnike koji su skloni bubrežnim kamencima.
I, izgleda da je u tome problem. Tvrda voda sadrži više kamenca i logično bi bilo za očekivati kako to znači da će se češće pojavljivati bubrežni kamenci. Međutim, tvrda voda nema otopljene i druge minerale. Najčešći od njih je magnezij. Izgleda da taj magnezij može neutralizirati kamenac.
Postoji nekoliko istraživanja koja daju naslutiti da ljudi koji su već jednom liječeni od bubrežnih kamenaca na tvrdu vodu reagiraju na različit način od onih koji još nisu. U tom slučaju, tvrdoća vode nagativno utječe na ponovno pojavljivanje kamenaca. Međutim, ni tu stvar nije jednostavna. Puno ovisi o tome je li voda pripremena u sklopu jela ili ju pijemo direktno iz vodovoda ili uz neku hranu ili samostalno između obroka.
Međutim, za veliku većinu ljudi nema mjesta panici. Tvrda voda neće rezultirati bubrežnim kamencem.
No, treba kazati kako voda nije jedini izvor kalcija. Od prosječne dnevne količine kalcija i magnezija koje unesemo u naše tijelo - tek 5-20% dobijamo iz vode. Oni koji imaju problema s kamencem - pijući meku vodu neće izbjeći kalcij. Drugo što treba napomenuti je da kalcij najčešće nije opasan. Upravo suprotno - kalcij je je nužan za razvoj ljudskog tijela. Problem bubrežnog kamenca treba riješavati na neki drugi način.
Epidemiološka istraživanja nisu pokazala ikakvu vezu između tvrdoće vode i učestalosti bubrežnih kamenaca. Govorimo, naravno, o vodi čija tvrdoća je u dozvoljenom rasponu. Dakle, o vodi koju dobijamo iz javnog vodovoda.
Otkriveno je, na primjer, da učestalost bubrežnih kamenaca i tvrdoće vode ne postoji. Jedna studija je otkrila da postoji veza između omjera kamenca i magnezija u vodi i bubrežnih kamenaca. Nije toliko važno koliko je voda tvrda nego koliki je odnos otopljenog magnezija u odnosu na otopljeni kamenac. Čak i manje tvrda voda u kojoj je manje magnezija se pokazala kao opasnija za bolesnike koji su skloni bubrežnim kamencima.
I, izgleda da je u tome problem. Tvrda voda sadrži više kamenca i logično bi bilo za očekivati kako to znači da će se češće pojavljivati bubrežni kamenci. Međutim, tvrda voda nema otopljene i druge minerale. Najčešći od njih je magnezij. Izgleda da taj magnezij može neutralizirati kamenac.
Postoji nekoliko istraživanja koja daju naslutiti da ljudi koji su već jednom liječeni od bubrežnih kamenaca na tvrdu vodu reagiraju na različit način od onih koji još nisu. U tom slučaju, tvrdoća vode nagativno utječe na ponovno pojavljivanje kamenaca. Međutim, ni tu stvar nije jednostavna. Puno ovisi o tome je li voda pripremena u sklopu jela ili ju pijemo direktno iz vodovoda ili uz neku hranu ili samostalno između obroka.
Međutim, za veliku većinu ljudi nema mjesta panici. Tvrda voda neće rezultirati bubrežnim kamencem.
Pretplati se na:
Postovi (Atom)
