Fosilna voda

Vodu koju dobijamo iz prirode obično dobijamo iz izvora, jezera, rijeka, mora, zraka, ... Većina nabrojanih su obnovljivi izvori vode. Neobnovljivi su oni koji, kad se voda iz njih iscrpi - neće se više obnavljati.

Jedan rijetko spominjan i zanimljiv neobnovljiv izvor vode je fosilna voda. Radi se o vodi koja je, spletom okolnosti, u nekoj davnoj povijesti zemlje ostala zarobljena ispod zemlje. I to između dva vodonepropusna sloja. Takva voda može pod zemljom ostati i milijune godina.

Jedan takav je Ogallala u SAD-u. Radi se o ogromnom podzemnom "jezeru" koje bi, kad bi bilo na površini, pokrivalo 450,000km² i to ispod sedam država SAD-a. Voda koju sadrži je tamo završila prije 2-6 milijuna godina, a danas se koristi kao pitka voda i za navodnjavanje.

Najveći rezervoar fosilne vode se nalazi na jednom potpuno neočekivanom mjestu - ispod Sahare. Površinom pokriva dio Egipta, Čada, Libije i Sudana, pretpostavlja se da sadrži 150,000km³ vode (kilometara kubičnih!). On je nešto "mlađi" od Ogalle, starost vode je ovdje između 10 i 40 tisuća godina. U ovom trenutku se iz njega izvlači godišnje tek nešto manje od jednog kilometra kubičnog vode, u sklopu projekta malo nespretnog prijevoda "Najveća rijeka napravljena ljudskom rukom" ("Great Man-made River" Water Supply Project).

Nobelovka o vodi

Elinor Ostrom je prva žena dobitnica Nobelove nagrade iz ekonomije. Spominjem ju ovdje jer je jedan važan dio njenog rada - proučavanje ekonomije i političke ekonomije vezane uz vodu, javne vodovodne sustave i navodnjavanje.

Proučavala je javnu vodoprivredu Los Angelesa. Objavila je i knjigu o navodnjavanju u Nepalu, odnosno o tome kako da države u razvoju poboljšaju i racionaliziraju potrošnju vode u poljoprivredi. Kasnije je fokus njenog proučavanja prešao u područje gospodarskog napretka zemalja u razvoju i ideju "tragedije zajedničkog" (tragedy of the common). U stvari, proučavajući zajedničko vlasništvo - ona je otkrila da ne mora uvijek biti tragedija. Ali, to je duga priča i malo izlazi iz okvira ovog bloga.

Za one koje zanima više - ovdje je uvod iz njene knjige Understanding Knowledge as a Commons.

Koliko vode treba za šalicu čaja?

Jeste li se ikad pitali koliko je vode potrebno da se napravi šalica čaja od 2dl vode? Ako i niste, pročitajte nastavak - zanimljivo je...

• Prvo, i očito, potrebno je tih 0.2l vode u kojoj se čaj kuha,
  
• U čaj se dodaje 2 grama čaja, a za uzgoj ta 2 grama čaja je potrebno 5 litara vode,
• Recimo da smo dodali 8g šećera. Za njih treba dodatnih 9 litara vode.

Došli smo 23 litara vode. Potrebno je sto petnaest puta više vode od količine koju ćemo efektivno popiti. Da kojim slučajem živimo u Velikoj Britaniji - u čaj bi dodali i cca 0.02 litre mlijeka. Za proizvodnju te količine mlijeka potrebno je još 18 litara vode!

I, uz sve to bi trebalo uračunati vodu koja je izgubljena u vodovodnom sustavu.

PS. Podaci su preuzeti iz znanstvenog rada agrohidrologa Dr. Tima Hessa.