Voda, kao religija i ideologija, ima moć da pomakne milijune ljudi. Od prvih civilizacija, ljudi se naseljavaju blizu vode. Ljudi se sele kad vode više nema. Ljudi se sele kad je ima previše. Ljudi se sele s vodom. Pišu, pjevaju, plešu i sanjaju o vodi. Ratuju zbog vode. I, svi ti ljudi, svugdje i svakodnevno - trebaju vodu.Mikhail Gorbačov, 2000.
petak, 18. prosinca 2009.
Gorbačov o vodi
ponedjeljak, 14. prosinca 2009.
Bubrežni/žućni kamenac i tvrda voda
Jedan od mitova koji se često ponavlja je priča o povezanosti između tvrdoće vode i bubrežnih kamenaca. Istina, tvrda voda ima više kamenca i istina je da bubrežni kamenci imaju veze s tim kamencem (urolitijaza).
No, treba kazati kako voda nije jedini izvor kalcija. Od prosječne dnevne količine kalcija i magnezija koje unesemo u naše tijelo - tek 5-20% dobijamo iz vode. Oni koji imaju problema s kamencem - pijući meku vodu neće izbjeći kalcij. Drugo što treba napomenuti je da kalcij najčešće nije opasan. Upravo suprotno - kalcij je je nužan za razvoj ljudskog tijela. Problem bubrežnog kamenca treba riješavati na neki drugi način.
Epidemiološka istraživanja nisu pokazala ikakvu vezu između tvrdoće vode i učestalosti bubrežnih kamenaca. Govorimo, naravno, o vodi čija tvrdoća je u dozvoljenom rasponu. Dakle, o vodi koju dobijamo iz javnog vodovoda.
Otkriveno je, na primjer, da učestalost bubrežnih kamenaca i tvrdoće vode ne postoji. Jedna studija je otkrila da postoji veza između omjera kamenca i magnezija u vodi i bubrežnih kamenaca. Nije toliko važno koliko je voda tvrda nego koliki je odnos otopljenog magnezija u odnosu na otopljeni kamenac. Čak i manje tvrda voda u kojoj je manje magnezija se pokazala kao opasnija za bolesnike koji su skloni bubrežnim kamencima.
I, izgleda da je u tome problem. Tvrda voda sadrži više kamenca i logično bi bilo za očekivati kako to znači da će se češće pojavljivati bubrežni kamenci. Međutim, tvrda voda nema otopljene i druge minerale. Najčešći od njih je magnezij. Izgleda da taj magnezij može neutralizirati kamenac.
Postoji nekoliko istraživanja koja daju naslutiti da ljudi koji su već jednom liječeni od bubrežnih kamenaca na tvrdu vodu reagiraju na različit način od onih koji još nisu. U tom slučaju, tvrdoća vode nagativno utječe na ponovno pojavljivanje kamenaca. Međutim, ni tu stvar nije jednostavna. Puno ovisi o tome je li voda pripremena u sklopu jela ili ju pijemo direktno iz vodovoda ili uz neku hranu ili samostalno između obroka.
Međutim, za veliku većinu ljudi nema mjesta panici. Tvrda voda neće rezultirati bubrežnim kamencem.
No, treba kazati kako voda nije jedini izvor kalcija. Od prosječne dnevne količine kalcija i magnezija koje unesemo u naše tijelo - tek 5-20% dobijamo iz vode. Oni koji imaju problema s kamencem - pijući meku vodu neće izbjeći kalcij. Drugo što treba napomenuti je da kalcij najčešće nije opasan. Upravo suprotno - kalcij je je nužan za razvoj ljudskog tijela. Problem bubrežnog kamenca treba riješavati na neki drugi način.
Epidemiološka istraživanja nisu pokazala ikakvu vezu između tvrdoće vode i učestalosti bubrežnih kamenaca. Govorimo, naravno, o vodi čija tvrdoća je u dozvoljenom rasponu. Dakle, o vodi koju dobijamo iz javnog vodovoda.
Otkriveno je, na primjer, da učestalost bubrežnih kamenaca i tvrdoće vode ne postoji. Jedna studija je otkrila da postoji veza između omjera kamenca i magnezija u vodi i bubrežnih kamenaca. Nije toliko važno koliko je voda tvrda nego koliki je odnos otopljenog magnezija u odnosu na otopljeni kamenac. Čak i manje tvrda voda u kojoj je manje magnezija se pokazala kao opasnija za bolesnike koji su skloni bubrežnim kamencima.
I, izgleda da je u tome problem. Tvrda voda sadrži više kamenca i logično bi bilo za očekivati kako to znači da će se češće pojavljivati bubrežni kamenci. Međutim, tvrda voda nema otopljene i druge minerale. Najčešći od njih je magnezij. Izgleda da taj magnezij može neutralizirati kamenac.
Postoji nekoliko istraživanja koja daju naslutiti da ljudi koji su već jednom liječeni od bubrežnih kamenaca na tvrdu vodu reagiraju na različit način od onih koji još nisu. U tom slučaju, tvrdoća vode nagativno utječe na ponovno pojavljivanje kamenaca. Međutim, ni tu stvar nije jednostavna. Puno ovisi o tome je li voda pripremena u sklopu jela ili ju pijemo direktno iz vodovoda ili uz neku hranu ili samostalno između obroka.
Međutim, za veliku većinu ljudi nema mjesta panici. Tvrda voda neće rezultirati bubrežnim kamencem.
utorak, 1. prosinca 2009.
Koliko vode godišnje potroši čovječanstvo?
Worldometers je sajt sa statistikama u realnom vremenu. Jedna od nama zanimljivih podstranica je ona o vodi. Po njoj je cijeli svijet od početka godine potrošio 3,843,384 milijardi litara vode. Nemojte da vas zbuni riječ "bilijun" na stranici, Amerikancima je "bilijun" ono što je nama evropljanima "milijarda".
Kad Vi budete pogledali stranicu, vjerojatno broj neće biti isti, jer se stalno mijenja.
Od tog broja, 70% se koristi u poljoprivredi, 20% u industriji, a ostatak za kućnu upotrebu. Drugim riječima - 90% vode se koristi sa proizvodnju proizvoda koje jedemo ili posjedujemo. Tako da, kad govorimo o potrošnji vode po glavi stanovnika - iznos kojeg potrošimo u kućanstvu treba otprilike pomnožiti s deset da bi dobili količinu vode koju direktno ili indirektno (kao u slučaju čaja) potrošimo.
Ajmo si na trenutak vizualizirati koliko bi to bilo vode. Probajte si zamisliti kocku sa stranicom jedan kilometar. Dakle, jedan kilometar duga, jedan kilometar široka i jedan kilometar visoka. Pretpostavimo da je ona u potpunosti napunjena vodom. To bi bilo 1km3 vode.
Probajte sad zamisliti tri tisuće i osamsto takvih kocki vode. Eto, to je količina utrošene vode u 2009. godini.
Kad Vi budete pogledali stranicu, vjerojatno broj neće biti isti, jer se stalno mijenja.
Od tog broja, 70% se koristi u poljoprivredi, 20% u industriji, a ostatak za kućnu upotrebu. Drugim riječima - 90% vode se koristi sa proizvodnju proizvoda koje jedemo ili posjedujemo. Tako da, kad govorimo o potrošnji vode po glavi stanovnika - iznos kojeg potrošimo u kućanstvu treba otprilike pomnožiti s deset da bi dobili količinu vode koju direktno ili indirektno (kao u slučaju čaja) potrošimo.
Ajmo si na trenutak vizualizirati koliko bi to bilo vode. Probajte si zamisliti kocku sa stranicom jedan kilometar. Dakle, jedan kilometar duga, jedan kilometar široka i jedan kilometar visoka. Pretpostavimo da je ona u potpunosti napunjena vodom. To bi bilo 1km3 vode.
Probajte sad zamisliti tri tisuće i osamsto takvih kocki vode. Eto, to je količina utrošene vode u 2009. godini.
Pretplati se na:
Postovi (Atom)
